Samopovređivanje predstavlja svako namjerno povređivanje sebe bez namjere da se oduzme život. Ukoliko sada prolaziš kroz težak period i ne znaš kako da se nosiš sa njim, možda ćeš poželjeti da se na neki način povrijediš.

Važno je da znaš da ovo ponašanje nije tvoja krivica. Prirodno je da u nekom periodu života koji za nas nije nimalo lak ne uspijevamo da pronađemo način na koji možemo da se nosimo sa svojim osjećanjima. U tim trenucima radimo ono što najbolje znamo kako bismo mogli da se nosimo sa boli koju osjećamo.

Zašto se javlja samopovređivanje?

Samopovređivanje, kao i svako ponašanje, ima neku svrhu. Ponekad osoba na ovaj način pokušava da:

• osjeti bilo šta kada se osjeća prazno;
• kazni sebe zbog nečega;
• povrati osjećaj kontrole;
• ublaži emocionalnu bol;
• osjeti trenutno olakšanje;
• ljutnju koju osjeća prema drugima usmjeri ka sebi.

Bez obzira na razlog zbog kojeg se povređuješ, želimo da znaš da shvatamo da ti je teško i da nam je žao zbog svega kroz šta prolaziš.

Važno je da znaš da nisi kriv/a zbog toga što još uvijek nisi pronašao/la drugačiji način da se nosiš sa svojim osjećanjima. U teškim trenucima često radimo ono što najbolje znamo kako bismo izdržali bol koju osjećamo.

Iako samopovređivanje može imati određenu ulogu i donijeti trenutno olakšanje, ono nije bezbjedan način suočavanja sa teškoćama. Može dovesti do ozbiljnih povreda ili ugrožavanja života, čak i kada osoba nema namjeru da sebi oduzme život.

Zbog toga je važno da zajedno potražimo druge, sigurnije načine koji ti mogu pomoći da izraziš ono što osjećaš i lakše se nosiš sa teškim trenucima.

Šta uraditi kada osjetiš poriv da se povrijediš?

Iako ti se čini kako u tom trenutku ne možeš da se odupreš porivu da se povrijediš, ipak ti odlučuješ šta ćeš uraditi, a mi ti nudimo neke strategije koje ti mogu pomoći da se odupreš ovom porivu.

Za početak, udahni duboko nekoliko puta i postani svjestan/na sadašnjeg trenutka. To možeš da uradiš tako što ćeš odgovoriti na sljedeća pitanja:

• Kako se trenutno osjećam?
• U kom dijelu tijela osjećam tu emociju?
• Kakvog je ona oblika, boje ili materijala?
• Kakve misli mi se sada javljaju?
• Kakva sjećanja mi se sada javljaju?
• Kakav poriv ili nagon sada primjećujem?
• Šta je ono što ja želim da uradim?

 

Cilj nije da odmah ukloniš sva neprijatna osjećanja, već da ih prepoznaš i napraviš malo prostora između poriva i svoje reakcije.

Misli, osjećanja i porivi ne određuju ko si

Zamisli da je Ivana danas dobila lošu ocjenu u školi iako se jako trudila. Sada osjeća ljutnju na sebe. Ljutnju osjeća u stomaku i ona izgleda kao teška, crvena lopta koja se pomjera.

Ivana ima misli kako je razočarala roditelje, kako je loša učenica i kako od nje nikada ništa neće biti. Prisjeća se trenutaka kada je i ranije imala neuspjehe. Ivana osjeća poriv da se povrijedi kako bi se kaznila zbog loše ocjene.

Međutim, iako osjeća poriv, Ivana to ne želi da uradi jer zna da joj to može pružiti samo trenutno olakšanje. Umjesto da se povrijedi, odlučila je da uradi nešto drugo.

Važno je da znaš da, baš kao ni Ivana, ni ti nisi kriv/a ako osjetiš poriv da se povrijediš. Osjećanja, senzacije, misli, sjećanja i porivi samo su dio tebe i ne govore ništa o tome ko si, niti moraš da uradiš ono što ti oni govore.

Kako se oduprijeti porivu za samopovređivanjem?

Hajde da vidimo šta je ono što bi mogao/la da pokušaš u trenucima kada poželiš da se povrijediš.

Ako osjećaš ljutnju ili frustraciju

Ako osjećaš ljutnju, ljutnju prema sebi ili frustraciju, možeš da ih ispoljiš kroz neku fizičku aktivnost, kao što su trening, šetnja ili plesanje, udaranje jastuka, vrištanje, cijepanje ili gužvanje papira.

Pokušaj i da isprobaš sljedeću vježbu: udahni duboko, jako stisni šake i zadrži ih tako nekoliko sekundi, a potom izdahni i otpusti šake. Ponovi nekoliko puta.

Ako osjećaš tugu ili strah

Ako osjećaš tugu ili strah, dozvoli sebi da plačeš ili da se odmoriš. Umotaj se u dekicu, pripremi sebi omiljeni film ili grickalicu, slušaj umirujuću muziku, prošetaj, zapiši kako se osjećaš ili provedi vrijeme sa kućnim ljubimcem ili nekom dragom osobom.

Ako osjećaš potrebu za kontrolom

Ako osjećaš potrebu za kontrolom, napravi listu obaveza ili raspored, a potom se usmjeri na neku od njih. To može biti spremanje sobe, stola ili ormara.

Izrazi svoja osjećanja na papiru, a potom taj papir pocijepaj. Možeš i da stegneš mišiće, a potom ih polako opustiš.

Ako se osjećaš prazno

Ako se osjećaš prazno, pokušaj da se usmjeriš na različite senzacije koje su bezbjedne za tvoje tijelo. Možeš da se umiješ hladnijom ili toplijom vodom, da držiš mekan ili hrapav predmet u ruci, da pomirišeš nešto sa jakim, ali prijatnim mirisom ili da se istuširaš toplom vodom.

Možeš i da imenuješ pet stvari koje vidiš, četiri koje možeš da dodirneš, tri koje čuješ, dvije koje možeš da pomirišeš i jednu čiji ukus osjećaš.

Prihvati svoja osjećanja

Ne zaboravi da su sva osjećanja u redu i da imaju neku ulogu. Pokušaj da ih prihvatiš tako što ćeš sebi napisati saosjećajno pismo u kojem ćeš prvo napisati kako se osjećaš i o čemu razmišljaš, a potom se sebi obratiti kao što bi to uradio/la bliskoj osobi kojoj je trenutno teško.

Zapisuj svoja osjećanja, bilo da su ona prijatna ili neprijatna. Na ovaj način moći ćeš da se odvojiš od osjećanja i misli i da ih posmatraš na drugačiji način.

Pored toga, uvidjećeš da svako osjećanje ima svoj intenzitet i trajanje i da postoje određene okolnosti u kojima se pojedina osjećanja javljaju. Pokušaj da prepoznaš koji su tvoji okidači zbog kojih osjetiš poriv da se povrijediš.

Crtaj po tijelu ili papiru

Crtaj po tijelu flomasterima koji su bezbjedni za kožu. Na primjer, ukoliko osjećaš poriv da se povrijediš po ruci, pokušaj da nacrtaš leptira ili neku drugu životinju kojoj ćeš dati ime po tebi dragoj osobi.

Dok god crtež postoji na tvojoj koži, pokušaj da ga sačuvaš i da se ne povređuješ. Kada crtež izblijedi, možeš ga ponovo nacrtati.

Pored toga, možeš sebe da nacrtaš na listu papira i na crtežu prikažeš sve ono što trenutno osjećaš.

Sačekaj prije nego što reaguješ na poriv

Kada poželiš da se povrijediš, reci sebi:

„Osjećam poriv da se povrijedim, ali sačekaću pet minuta.“

Dok čekaš, fokusiraj se na neku drugu aktivnost. Vremenom povećavaj vrijeme na deset, petnaest ili dvadeset minuta.

Ova tehnika može ti pomoći da uvidiš da, ukoliko osjetiš poriv za nečim, ne moraš to odmah da uradiš.

Razgovaraj sa osobom od povjerenja

Razgovaraj sa osobom u koju imaš povjerenja. To može biti član porodice, prijatelj, nastavnik, psiholog ili pedagog u školi.

Ukoliko ne znaš kako da započneš razgovor, možeš reći:

„Već neko vrijeme mi je teško i ponekad osjetim poriv da se povrijedim. Potrebno mi je da razgovaram sa nekim.“

Napravi svoju sigurnu kutiju

Napravi svoju sigurnu kutiju tako što ćeš u nju staviti stvari koje te čine sretnijom, mirnijom ili opuštenijom osobom.

Na primjer, to mogu biti:

• knjiga;
• muzika;
• ohrabrujuće i podržavajuće poruke;
• omiljena čokoladica;
• igračka;
• fotografije dragih osoba;
• pribor za crtanje;
• popis aktivnosti koje ti mogu pomoći;
• imena i brojevi osoba kojima se možeš obratiti.

Kada poželiš da se povrijediš, otvori svoju kutiju i izaberi jednu stvar koja bi ti u tom trenutku mogla pomoći.

 

Promjena ne dolazi preko noći

Može se desiti da ti neka tehnika nekada pomogne, a nekada ne. Važno je da znaš da promjena ne dolazi preko noći.

Možeš da zamisliš da se sada nalaziš na mjestu na kojem ti se čini da ti je lijepo, ali to mjesto nije dobro za tebe. Ipak, ti znaš da postoji neko drugo mjesto gdje će ti biti bolje.

Kako bismo prešli određeni put, važno je da se krećemo. Kada je taj put za nas težak ili nepoznat, nismo baš sigurni u sebe, ali je važno da se krećemo. U početku su to mali koraci, a kasnije sve veći.

Nekada ćeš posustati i poželjeti da se vratiš nazad. Uzmi sebi vremena i razmisli zbog čega si krenuo/la na put i šta je ono što ti želiš.

Ne zaboravi i da, kada idemo na put, nosimo sa sobom neke stvari. Neka tvoja torba bude ispunjena onim što ti treba kako bi prešao/la ovaj put. Izaberi tehnike koje ti se dopadaju i budi nježan/na prema sebi koliko trenutno možeš.

 

Potraži pomoć kada ti je teško

Ukoliko želiš da te neko prati na tom putu, pozovi osobu od povjerenja ili se obrati nama. Mi smo tu za tebe i rado ćemo ti pružiti podršku na putu promjene.

Ukoliko osjećaš da bi mogao/la ozbiljno da se povrijediš, da ne možeš da ostaneš siguran/na ili razmišljaš o tome da sebi oduzmeš život, nemoj ostajati sam/a. Odmah se obrati odrasloj osobi od povjerenja, hitnoj pomoći, policiji ili najbližoj zdravstvenoj ustanovi.

Plavi telefon je tu za tebe. Možeš nas pozvati ili nam pisati putem chata. Tu smo da te saslušamo i pružimo ti podršku.