Suicidalne misli mogu se javiti kada osoba osjeća veoma snažnu bol i ne vidi način da se sa njom nosi. Samoubistvo ili suicid znači namjerno oduzimanje vlastitog života. Prije toga se kod osobe mogu javiti misli o smrti, pokušaji samoubistva, rizična ponašanja, korištenje alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci, kao i depresija.

Osoba koja razmišlja o samoubistvu najčešće ne želi da nestane cijeli njen život, već da prestane bol koju osjeća. Važno je da znaš da se osjećanja i misli mogu promijeniti, čak i kada ti se sada čini da će zauvijek ostati ista.

Život svakog pojedinca sačinjen je kako od prijatnih, tako i od neprijatnih osjećanja koja nekada mogu da proizvedu patnju. Sasvim je u redu da sada ne znaš kako da se nosiš sa svojim osjećanjima i problemima. Ipak, važno je da znaš da, ukoliko trenutno ne vidiš rješenje, to ne znači da je samoubistvo jedini izlaz.

Iako se, nažalost, nekada smatra da je samoubistvo rješenje kojim se okončavaju svi problemi, ono zapravo prekida svaku mogućnost da se pronađu druga rješenja i da život postane bolji. Izabrati život nekada je veoma teško, ali ostajanje u životu ostavlja prostor da se stvari promijene nabolje.

Ukoliko trenutno prolaziš kroz težak period tokom kojeg ti se javljaju misli o tome da želiš da umreš ili da sva bol koju osjećaš nestane, važno je da znaš da nisi sam/a.

Suicidalne misli i ideje problemi su poput drugih i ne treba ih se sramiti. One su znak da nešto u tvom životu nije u redu, da ti je potrebna promjena, ali prvenstveno pomoć i podrška.

Izvor: Magnific

Šta možeš da uradiš ukoliko ti se jave suicidalne misli?

Kada ti se javljaju suicidalne misli, može ti se činiti da je bol prevelika i da ne postoji izlaz. Ipak, postoje koraci koji ti mogu pomoći da ostaneš siguran/na dok intenzitet tih misli ne oslabi i dok ne dobiješ potrebnu podršku.

Prepoznaj da je misao samo misao

Kada ti se javi misao o tome da želiš da umreš, važno je prvo da prepoznaš da je to misao, a ne nešto što moraš da uradiš.

Na primjer, možeš reći:

„Imam misao da želim da umrem.“

Misli se obično smjenjuju, mijenjaju svoj intenzitet i mogu oslabiti nakon određenog vremena. Prisjeti se kako si se ranije nosio/la sa takvim mislima, ukoliko su ti se javljale, i šta ti je tada pomoglo da ostaneš siguran/na.

Napiši svoje razloge za život

Napiši na papir listu stvari koje govore u prilog tome da ostaneš u životu. Nemoj zaboraviti da napišeš koji su tvoji razlozi za život, pa makar to bile i sitnice koje ti predstavljaju radost tokom dana.

To mogu biti:

• ljudi koje voliš;
• osobe kojima je stalo do tebe;
• kućni ljubimac;
• planovi koje želiš da ostvariš;
• mjesta koja želiš da posjetiš;
• događaji kojima se raduješ;
• muzika, filmovi ili knjige koje voliš;
• snovi, želje i ciljevi;
• male svakodnevne stvari koje ti donose mir ili zadovoljstvo.

Ono što je važno da znaš jeste da bi samoubistvom sebi uskratio/la mogućnost da ponovo osjetiš prijatne emocije i doživiš trenutke koji te tek očekuju, čak i ako ih sada ne možeš zamisliti.

Prisjeti se onoga što još uvijek želiš da uradiš

Sjeti se stvari koje još uvijek nisi uradio/la. Koji su tvoji snovi, ciljevi i želje?

Zapiši ih na papir i uz svaki napiši zbog čega ti je važan. Nakon toga razmisli postoji li neki mali korak koji bi mogao/la napraviti već danas.

Ne moraš odmah ostvariti veliki cilj. Taj korak može biti veoma mali, poput toga da nekome pošalješ poruku, pronađeš potrebne informacije, napraviš plan ili odvojiš nekoliko minuta za aktivnost koja ti je važna.

Razmisli šta bi ti sada moglo pomoći

Razmisli o tome šta bi još mogao/la da uradiš kako bi se osjećao/la barem malo bolje. Postoji li još neko rješenje koje trenutno možda ne vidiš? Koje aktivnosti su ti ranije pričinjavale zadovoljstvo i koje bi ti mogle pomoći da se nosiš sa trenutnom situacijom?

To mogu biti aktivnosti poput:

• šetnje;
• treninga;
• slušanja muzike;
• gledanja omiljenog filma ili serije;
• boravka sa kućnim ljubimcem;
• razgovora sa dragom osobom;
• omiljenog slatkiša;
• tuširanja;
• odmora;
• pisanja ili crtanja;
• bilo čega drugog što ti pričinjava zadovoljstvo ili ti pomaže da se umiriš.

Cilj nije da jednom aktivnošću riješiš sve probleme, već da lakše prebrodiš trenutak u kojem su suicidalne misli posebno snažne.

Napravi sigurnosni plan za suicidalne misli

Kreiraj svoj sigurnosni plan u kojem ćeš napisati:

• koji su tvoji znakovi upozorenja;
• šta obično prethodi suicidalnim mislima;
• koji načini smirivanja mogu da ti budu korisni;
• koje ohrabrujuće poruke možeš sebi da pročitaš;
• koja sigurna ponašanja možeš da primijeniš;
• kojim bliskim osobama možeš da se obratiš;
• kojim stručnim osobama i službama možeš da se javiš;
• gdje možeš da odeš kako ne bi ostao/la sam/a.

U svoj sigurnosni plan možeš zapisati i rečenicu koju ćeš poslati osobi od povjerenja kada ti bude teško, na primjer:

„Trenutno mi se javljaju misli da ne želim da živim i potrebna mi je pomoć. Molim te, ostani sa mnom.“

Važno je i da se udaljiš od predmeta, supstanci ili mjesta pomoću kojih bi mogao/la da se povrijediš. Zamoli osobu od povjerenja da ih skloni i nemoj ostajati sam/a dok su suicidalne misli snažne.

Obrati pažnju na svoje životne navike

Obrati pažnju na svoju ishranu, san i fizičku aktivnost. Iako ti može zvučati banalno, naše fizičko i mentalno zdravlje su povezani i mogu da utiču jedno na drugo.

Redovni obroci, dovoljno sna, boravak na svježem vazduhu i kretanje neće sami riješiti probleme kroz koje prolaziš, ali mogu doprinijeti tome da tvoje tijelo ima više snage da se nosi sa stresom i intenzivnim osjećanjima.

Izbjegavaj alkohol i druge psihoaktivne supstance, posebno kada se javljaju suicidalne misli, jer mogu uticati na tvoje rasuđivanje i otežati ti da ostaneš siguran/na.

Potraži pomoć i podršku

Potraži pomoć i podršku od bliske osobe, psihologa, psihijatra, ljekara, školskog psihologa ili pedagoga.

Možda si nekada čuo/la rečenice poput:

„Trgni se!“
„Kakvih ti problema imaš, ti si još dijete?!“

Ovakve rečenice nose sa sobom više štete nego koristi i nisu adekvatna reakcija na ono kroz šta prolaziš. Tvoja bol je stvarna i zaslužuje da bude ozbiljno shvaćena, bez obzira na tvoje godine ili na to kako tvoj život izgleda drugim ljudima.

Ukoliko prva osoba kojoj se obratiš ne shvati ozbiljno ono što govoriš, pokušaj da se obratiš nekoj drugoj osobi. Nastavi da tražiš pomoć dok ne pronađeš nekoga ko će te saslušati i pomoći ti da ostaneš siguran/na.

Ukoliko ne postoji osoba sa kojom možeš da podijeliš ono kroz šta prolaziš, možeš se obratiti Plavom telefonu.

Izvor: Magnific

Kada je potrebno odmah potražiti pomoć?

Ukoliko misliš da bi mogao/la da pokušaš sebi oduzeti život, imaš plan kako bi to uradio/la, već si preduzeo/la određene korake ili ne vjeruješ da možeš ostati siguran/na, važno je da odmah potražiš pomoć.

Nemoj ostajati sam/a.

Odmah:

• reci odrasloj osobi ili drugoj osobi od povjerenja šta se dešava;
• zamoli nekoga da ostane sa tobom;
• udalji se od svega čime bi mogao/la da se povrijediš;
• pozovi hitnu pomoć ili policiju;
• otiđi u najbližu zdravstvenu ustanovu.

Možeš jednostavno reći:

„Imam suicidalne misli i bojim se da bih mogao/la sebi nešto da uradim. Potrebna mi je pomoć odmah.“

Izvor: Magnific

Suicidalne misli ne moraš nositi sam/a

Kada osjećaš mnogo bola, možeš pomisliti da nada ne postoji. Mi smo tu da te saslušamo, budemo ti podrška i zajedno sa tobom prođemo kroz težak period.

Voljeli bismo da znaš da uvijek postoji mogućnost da se nešto promijeni. Možda je trenutno ne vidiš, ali ne moraš je tražiti sam/a.

Dozvoli da je zajedno pronađemo. Javi nam se.