Svi se ponekad osjećamo anksiozno. Anksioznost je osjećaj uznemirenosti, strepnje, tjeskobe, nelagode ili straha da da će nešto loše dogoditi. Djeluje kao alarm u našem tijelu koji nas upozorava da se nešto važno dešava odnosno da se možda nalazimo u opasnosti.

Anksioznost nas čini budnima, fokusiranim i spremnim za rješavanje problema. Blaga anksioznost nam pomaže da damo sve od sebe u situacijama kada se to traži od nas. Ali, prejaka anksioznost može nas ometati u izvršavanju zadataka, može učiniti da se osjećamo preplavljeno i da ne znamo šta da radimo.

KAKO DA PREPOZNAM ANKSIOZNOST?

Ukoliko ti se javljaju neki od ovih znakova, tada se može raditi o anksioznosti:
• Ubrzano disanje (osjećaj gušenja i nedostatka vazduha) i ubrzan rad srca,
• Znojenje dlanova,
• Drhtanje,
• Bolovi u stomaku, mučnina, povraćanje, glavobolje,
• Problemi sa spavanjem,
• Poteškoće u koncentraciji,
• Napetost u mišićima,
• Izbjegavanja situacija i osoba koje izazivaju anksioznost,
• Strah od gubitka kontrole,
• Uplašenost, neizvjesnost, zabrinutost da će se nešto loše dogoditi.

Ovi znakovi mogu da se jave kada se nađeš u nekoj situaciji koja te brine i nestati odmah kada se završi ta situaciji. To je očekivana, normalna anksioznost, koju s vremena na vrijeme svi osjećamo. Ali, kada su neki od ovih znakova stalno prisutni i zbog njih imaš poteškoća u svakodnevnim aktivnostima, VAŽNO je da tada potražiš stručnu pomoć.

U KOJIM SITUACIJAMA SE MOGU OSJEĆATI ANKSIOZNO?

Anksioznost možeš osjećati u situaciji kada imaš:
• kontrolni ili usmeni ispit,
• javni nastup,
• susret sa simpatijom,
• upoznavanje sa novim osobama ili odlazak na nova mjesta,
• preseljenja i prelaska u novu školu

Anksioznost možeš osjećati u bilo kojoj situaciji koja za tebe ima veliki značaj. Iako ove situacije zapravo ne ugrožavaju tvoju sigurnost, mogu dovesti do toga da se osjećaš “ugroženo” da ćeš doživjeti neku neugodnost, da ćeš napraviti grešku, da te drugi neće prihvatiti u društvo i da će te odbacitit.

KAKO DA SE NOSIM S ANKSIOZNOŠĆU?

• Razmisli o tome da li u tvom okruženju postoji odrasla osoba od povjerenja sa kojom možeš razgovarati o tome kako se osjećaš u određenoj situaciji koja ti je bila uznemirujuća, kako reaguješ, šta uradiš. Razgovor o tome ti vrlo često može pomoći da sagledaš čitavu situaciju i da možda osmisliš način kako da se sljedeći put ponašaš u takvim situacijama.

• Anksioznost se najčešće javlja zbog brige o tome šta bi se trebalo i moglo dogoditi. Znate one „šta bi bilo, kada bi bilo“ misli… „Šta ako dobijem jedinicu?“, „Šta ako zablokiram na usmenom?“, „Kako da to kažem roditeljima, sigurno će me kazniti.“, „Šta ako me odbije?“. U tim situacijama pokušaj da održiš svoje misli u ovom trenutku, u kome je sve u redu i u kome se još ništa loše nije desilo i sjeti se da isto toliko imaš šansu i da ti se desi super stvar. To ti može pružiti olakšanje i zaštitu.

• Veoma je važno da pravilno dišeš. Kada smo uznemireni, često dišemo ubrzano i kratko te je važno da naučimo disati polagano i duboko. To možeš da uradiš tako što ćeš da staviš ruku na svoj stomak i zamisliš da je to jedan balon. Duboko i polako udahni na nos i primijeti kako se balon povećava, a zatim lagano izdahni na usta i primijeti kako se tvoj balon smanjuje. Možeš ovo da uradiš nekoliko puta.

• Ukoliko primjetiš da te anksioznost ometa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (npr. izbjegavaš različite situaciji ili druženje sa prijateljima) ili imaš poteškoća da se nosiš sa svojim osjećanjima, porazgovaraj sa roditeljima i potražite stručnu pomoć.